Ovaj govor zemlje, kamena, vjetra i visokih stabala što se penju nebu, pokreće ona mitska počela u kojima i naš napor, kretnje, riječi ne gube svoj smisao, već se prepoznaju u onom istom prostoru koji zovemo božanskim ambijentom. Kako opisati to mjesto? Proplanak i stećak, na kojem će neki zli ljudi učinit zlo i neki drugi iskopati grob i u njega položiti mladu, mrtvu pastiricu.

U svojem rascvalom perivoju naberi mirisnih uspomena na cvijeće kojega nestade prije stotine godina.- Rabirnadath Tagore

Nekada davno, za turskog vakta u Bosni, Duvnom, Livnom, Kupresom i Ramom, vladalo je pleme Kopčića, u kojem su, dolaskom Turaka, ostala dva brata; stariji je brat Nikola, pokorivši se Sultanu dobio vlast nad golemom kmetovinom i ime Kasumbeg, a mlađi Luka nadimkom zvani Brajo, ostao je odan svojoj vjeri i narodu, živio skromno od zemlje koju je obrađivao, naravno kao sluga - kmet rođenom bratu koji se poturčio.

Po drevnoj ramskoj tradiciji, prve nedjelje nakon blagdana sv. Petra i Pavla, na Kedžari se obilježava “Divin dan”, dan posvećen Divi Grabovčevoj. Tako je bilo i danas. Na Kedžari su se okupile tisuće hodočasnika iz brojnih dijelova BiH i Hrvatske i nekih zemalja Europe. Kao i prethodnih, i ove je godine obilježavanje "Divinog dana“ započelo misom Uočnicom, koju je ove godine predvodio član Hercegovačke franjevačke provincije, fra Ante Marić.