Iz ramske povijesti: Selidba u Cetinsku krajinu

Za desetak dana, navršit će se 338. obljetnica selidbe/bijega Ramljaka u Cetinsku krajinu. O tome odlasku, puno puta se raspravljalo, oslanjajući se pritom češće na narodnu pjesmu i predaju nego na povijesne dokumente. O tristotoj obljetnici prisilnog odlaska franjevaca i puka iz Rame održan je na Šćitu povijesno-teološki simpozij 4. i 5. rujna 1987. godine.

  • Napisao/la

Iz ramske povijesti: Posljedice turskog poraza pod Bečom

Dok su se u Rami gradili samostan i crkva, na svjetskoj političkoj pozornici zbio se golem prevrat. Turska sila koja je izgledala nepobjediva počela je polako gubiti prednost u Europi. Država koja je svoju moć dobrim dijelom zasnivala na osvajanju, u kojem su vojnici nesmiljeno pljačkali pa su zato rado ratovali, ostala je bez glavnog prihoda - plijena, što je vodilo njezinom propadanju. Najprije je turska pretrpjela poraz kod Lepanta 1571. godine pa onda kod Siska 1593. godine, dok se kasniji ratovi s Mlečanima i Austrijancima, te konačno s Rusima nisu potpuno srušili.

  • Napisao/la

Iz ramske povijesti: Tursko osvajanje Rame

Turci su osvojili Ramu kad i ostalu Bosnu. Prozorska tvrđava se vjerojatno predala na temelju pisma koje su osvajači iznudili od posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića prije nego što su ga ubili u Jajcu. Međutim, ugarska i hercegovačka vojska otele su Prozor i Ramu od Turaka neposredno nakon pada i držali su ih jedno vrijeme.

  • Napisao/la

Na današnji dan 1992. godine

Velika srijeda. Ispovijedanje na Šćitu. Prva grupa u 8.30 sati, pune klupe ljudi. U Podboru u 11 sati pola svijeta fali. Popravlja se put prema Orašcu. Preko Vrana je lakše i sigurnije. Dok postoji odstupnica, postoji i nada. Pouzdanje da se može pobjeći ispred noža ulijeva hrabrost (čudno je što svi bježe ispred noža, a ne ispred granata, raketa, mina).

  • Napisao/la
Pretplati se na ovaj RSS feed