"Otvoreni“ geološki profil u kompozitnoj dolini Rame
- Napisao/la RP
Od brane HE Rama, nizvodno ostatcima uz korito i dolinu Rame, do naselja Lug, najsloženije je geološko-geomorfološko područje Rame. "Naše“ pješačenje i upoznavanje geolokaliteta, "otvorenog“ geološkog profila doline Rame, započeli smo s fosilnom gipsnom lagunom - salinom, pa preko ostataka vulkana Tethys do slatkovodnih jezerskih naslaga i špilja te sutjeske rijeke Rame.
Naime, fosilna gipsna laguna - salina nastajala je tijekom perm-trijas razdoblja od 259,8 do 246,8 mil. godina s izlučenim, relativno, debelim naslagama gipsa i u manjoj mjeri anhidrita. U razdoblju perm-trijasa, i nešto kasnije, došlo je do nastanka uljnog šejla pomiješanog, i danas vidljivog, na površini s gipsom. Tijekom mezozoika i dijela kenozoika nastale su debele naslage karbonatnih sedimenata i stijena. U razdoblju srednjeg trijasa od 246,8 do 237,0 mil. godina započeo je, razvijao se i završio svoje djelovanje trijaski vulkan Tethys čije ostatke nalazimo uz sutjesku i kanjon rijeke Rame, a šire i u okolici naselja G. i D. Višnjana.
Tijekom krede i paleogena ovaj dio reljefa Rame egzomorfološkim je procesima modeliran te su nastale špilje i drugi krški reljefni oblici. Tijekom miocena od 23,03 do 5,33 mil. godina nastalo je miocensko jezero, a zahvaćalo je površinu oko 60 km četvornih. Tijekom pliocena, pleistocena i dijelom holocena (danas i antropocena?) iz vode rijeke Rame izlučene su i istaložene debele naslage šupljikavog bigra ili biogene sedre. Vratimo se, kroz današnje fotografije, u daleku i bližu, složenu, geološko-geomorfološku prošlost ovog dijela Rame.
Sl. 1. Dolinom Rame… Izvor: (Google Earth, 28.07.2018.)
Sl. 2. Dio naselja Lug (prošireni dio kompozitne doline Rame) - pogled s gipsne litice
Sl. 3. Gipsna litica – u naselju Lug
Sl. 4. Uljni šejl – stijena koja gori
Sl. 5. Gipsna, uljna… litica - perm-trijas
Sl. 6. Uz korito rijeke Rame – lijepo iskristalizirani mineral aragonit
Sl. 7. Monolit uz korito rijeke Rame – srednji trijas
Sl. 8. Magmatska stijena - ostatak vulkana Tethys (srednji trijas)
Sl. 9. Pred ulazom u špilju – paleogen i neogen
Sl. 10. U špilji
Sl. 11. U špilji
Sl. 12. U špilji
Sl. 13. Izlučeni različiti oblici stalaktita – u špilji
Sl. 14. Slatkovodni miocenski sedimenti – ostatci miocenskog tektonskog jezera u Rami
Sl. 15. Sutjeska rijeke Rame – fantastičan pogled na litice (reljef) i dolinu Rame
Sl. 16. Debele naslage fosilne sedre – uz korito rijeke Rame
Sl. 17. Rijeka Rama
Sl. 18. Negdje uz korito rijeke Rame - osluhnuti mir
Sl. 19. Gotovo okomite padine uzdižu se visoko (oko 600 m) iznad korita rijeke Rame
Sl. 20. "Čuvar“ doline Rame – istaknuti monolitni (kompaktnija i otpornija karbonatna stijena) reljefni oblik nastao korozijom i selektivnom denudacijom - Kuk (zvani Ramac)
Sl. 21. Sutjeska rijeke Rame – pogled iz okolice D. Višnjana
Sl. 22. U geološkoj prošlosti i sadašnjosti
Miro Pavličević, prof.
Literatura i izvori
Živanović, M., Sofilj, J., Pamić, J., 1975: Osnovna geološka karta 1 : 100 000, Institut za geološka istraživanja Sarajevo, u: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Osnovna geološka karta 1 : 100 000, Tumač za list Prozor, K 34-12 (redigirao i ur. Dimitrijević, M.), Beograd, 1975., Savezni geološki zavod, 1-45.
Phanerozoic and precambrian chronostratigraphy 2016, https://engineering.purdue.edu/Stratigraphy/charts/Stratigraphic_Chart_GTS2016.pdf (28.07.2018.)